Transriva
kinetički prijedlog za pulsku rivu
Transriva
cinetic suggestion for Pula`s coast
20.07.2011.
The first step in developing Pula's coastline is colonizing its northern edge with production, while maintaining a representative sphere on its southern shore. Places of connection, exchange, and transit across the bay would not only become new plazas, but also band aids, that would connect the inner area with the other parts of te city. This configuration allows the city to develop its center at sea rather than treat its bay as barrier.
Pula je grad specifične topografije čiji je duboki zaljev bio odlučujući faktor njenom razvitku, pa tako se i njen geometrijski centar nalazi na moru. Ovakva topografija navela je čak i rimske urbaniste da zamisle fiktivno sjecište carda i decumanusa na vodenoj površini zaljeva. Međutim, prirodni zaljev koji prodire duboko u urbano tkivo je oduvijek bio prepreka između dijelova grada, što zbog nedostatka morskih veza, ali još više zbog specifične funkcije gotovo cijelog zaljeva u kojem je bila smještena vojna namjena.
Pula is a town with a particular topography. It developed around a profound bay, resulting in its geometrical center being located at sea (as noted by the Romans’ fictive crossing of Cardo and Decumanus). However, this natural bay has always been an obstacle for different parts of the city largely due to the lack of sea-lines and the exclusive military presence in the area.
Kolonizacija sjevera
Početkom ovog stoljeća, vojska u velikome napušta pulski zaljev te tako nestaje jedna od bitnih prepreka povezivanju grada.Puli se po prvi put nudi mogućnost koloniziranja vlastitog zaljeva. U trenutku kada obala zaljeva u središtu grada pati od nekontroliranog zasićenja raznovrsnih namjena, prometnih koridora i općeg sukoba između pješaka i automobila, ribarskih brodica i jahti, vlaka i parkirališta.
Colonizing North
By the beginning of 21st century, the army massively withdrew from the Bay of Pula. This presented a tremendous opportunity for Pula to colonize its own bay. Today the city’s central coastline suffers from a demand on multiple uses, including transport corridors and general clash among pedestrians and cars, fisherman's boats and yachts, and trains and parking lots.
Stoga, prvi mogući korak u razvoju nove pulske obale postaje koloniziranje njenog sjevernog djela namjenama koje se trenutno odvijaju u centru, a jednako tako orgnizirano već sada pokušavaju preći na sjevernu obalu:
- Ribarska luka naseljava bi Valelungu
- Marina bi se selila na sv.Katarinu
- Sajmovi s Karoline poslužili bi kao klica razvoja sajmišta na Gucu gdje se tako razvija start-up inkubator za poslovnu namjenu i obrt
- Veslački klub bi prenamjenio uvalu Mandrač
- Sportsko ribolovna društva žele započeti korištenje Valelunge
The first step in the evolution of Pula's future coastline is the colonization of its northern side, including functions that are being developed in the center:
- Fisherman's port would settle in Valelunga
- Marina would move to St. Katarina Island
- Fairs from Karolina would serve as a catalyst for the development of a fairground on
- Guc, where a start-up incubator for business and production could start
- Rowing club could change the use of the Mandrač Cove
- Sport fishing organizations would begin using Valelunga
Povezivanje Pule preko dvije obale
Premještanjem funkcija sa zasićene južne obale, gdje je mjesta malo, oslobodilo bi se prostora za razvoj novih , gradskih sadržaja duž postojeće Rive, a ujedno bi sjeverna obala, koja je daleko bogatija praznim prostorom, započela svoj novi razvojni ciklus kao područje namijenjeno proizvodnji, sportu i rekreaciji. Dihotomija između dviju suprotnih obala, između proizvodne i reprezentativne, stvorila bi potrebu i za povezivanjem tih obala, a posljedično i za povezivanjem Pule preko zaljeva. Tada bi zaljev doista i prestao postojati kao barijera, a Pula bi konačno svoj centar razvila ne na obali, nego na moru.
Connecting Pula Through Its Two Shores
Moving functions from its dense, saturated southern shore allows for new areas for development to be opened along the existing Riva. At the same time, the northern shore with its rich, unbuilt space could start its new development cycle as an area dedicated to production, recreation, and leisure. The dichotomy between the two sides, between the productive and the representative ones, would create a need for connecting them, and subsequently connecting Pula to the bay.
Mobilnost u zaljevu
Kako bi se centar Pule razvio na moru potrebno je organizirati jednostavnu i efikasnu protočnost oko samog zaljeva pa tako predloženo rješenje predstavlja kombinaciju prijevoznih sredstava povezanih u mrežu koja se ne bi međusobno ugrožavala, već nadopunjavla. Time se gradski prostor raščlanjuje na seriju kompatibilnih sustava, ovisno o jačinama gravitacije pojedinačnih točaka zaljeva.
Mobility in the Bay
Overall, in order for the center of Pula to be developed on the sea, it is necesary to organize a simple and efficient system around the bay. The proposal represents a multi-modal transportation network that would complement the city, depending on the power of gravity of particular nods of the bay.
Flasteri – mjesta po mjerilu brzine
Organizacijom četiriju prometnih mreža (cestovne, željezničke, pomorske i pješačke) na obali se stvaraju sjecišta tokova – čvorovi u kojima je moguće mijenjati pravce kretanja i vrstu transporta. Kao frekventna mjesta razmjene i tranzita ti prostori postaju novi trgovi, ali ujedno i flasteri koji, preko dviju obala, spajaju zaleđe sa ostalim dijelovima grada i tako izvode grad na more. Tako povezan grad opremljen tranzitnim flasterima i vezama više ne tretira svoju rivu kao barijeru prema moru, a sama obala postaje TransRiva.
Band Aids – Places Scaled by Speed
By organizing four transit networks (road, train, sea, and pedestrian), an intersection of flows is created on the coastline – nodes that allow changing directions and type of transportation. As frequent places of exchange and movement, these areas not only become new squares, but also band-aids that connect the inner areas with the other parts of the town, opening the city to the sea. A city that is connected by transit band-aids does not see its seafront as a barrier to the sea, further allowing the seafront (riva) itself turns into the TransRiva.
Tranzitni flasteri smješteni su na mjestima gdje pješački pravci prodiru do obale, a na njima se nalaze stanice različitih prometnih sredstava poput broda za prijevoz putnika, izletničkog broda, jahte, trajekta, katamarana, tramvaja, autobusa ili vlaka. Flasteri ujedno služe premoščivanju prepreka sa kojima se pješak susreće poput ceste, pruge ili visinske razlike.
Transit band-aids are located where the pedestrian paths reach the coastline and host different transit stops such as boat, excursion boat, yacht, ferry, catamaran, tram, bus or train. The band-aids also serve to bridge the barriers for pedestrians like roads and rail.
Osim funkcije tranzita svaki flaster razvija karakteristične funkcije gradskog trga te time postaje ne samo mjesto putovanja nego i mjesto boravka.
Except for the transit function, each band-aid develops characteristic functions of a town square, becoming not only a place for transport connections but also an important civic and social space.
Duž obale je locirano deset takvih flastera koji, iako svi služe konsolidiranju obale grada i njegovog zaleđa, variraju u vrsti tranzita koju obavljaju te brzini kretanja, a posljedično i u svojoj veličini u odnosu na mjerilo postojeće ili novoformirane morfologije . Tako njihove dimenzije kao i kompleksnost njihova programa konstantno rastu od Foruma do sjevernog ulaza u Pulu. Svaki flaster je dimenzioniran kao mjesto po mjerilu brzine razmjene, potreba i susreta.
There are ten of these band-aids that vary in the type of transit the perform and the transit speed, and subsequently in their size. Therefore their dimension as well as programmatic complexity grow from the Forum to the north entrance of Pula. Each band-aid is dimensioned as a place measured by the speed of exchange, needs and meeting.
Postojeća obala središta grada se jednim dijelom koristi za potrebe brodogradilišta dok je drugi dio zauzet raznim oblicima prometa. Iako otvaranje obale brodogradilišta nije moguće u dogledno vrijeme, novom prometnom regulacijom i uklanjanjem prometa u mirovanju sa obale otvara se prostor za produžetak postojećih pješačkih tokova do mora. Upravo na tim mjestima su formirani flasteri kao završetci stuba koje kreču od Kaštela do trgova na moru sijekući pritom ulicu Castropola i Kandlerovu ulicu odnosno ulicu Sergejevaca. Istovremeno ti flasteri postaju spojna mjesta sa sjevernom obalom gdje bi današnji korisnici ove obale mogli razviti dalekosežniju proizvodnju, ali istovremeno i zadržati reprezentativan i servisni dio svoje funkcije na sadašnjim lokacijama kako bi zadržali kontakt sa građanima.
The existing shore in the center is partly used as a shipyard and partly occupied by various types of transport. Although the opening of the shipyard's seafront is not possible in the near future, the new traffic regulation and the removal of parking lots from the coastline open a space for the extension of the pedestrian routes to the sea. It is in that places where the band-aids are formed as the ending of the routs that start as public stairs on the Kaštel, cross the Castropola and Kandlerova Streets. This band-aids also become the junction places with the north coast, where the nowadays users could develop a larger production, keeping the representative and service parts where they are now, as their contact with the citizens.
Sljedeća cjelina rive je prostor u kojem se zelena kralježnica Pule spaja sa morem. Serija postojećih parkova u gradskom središtu produžuje se prema sjeveru jednom kada je ovaj dio obala oslobođen od suvišnih cestovnih i željezničkih površina. Ovaj dio obale je podređen pješaku.
The next sequence of the seafront is the area where the green spine of Pula meets the sea. The series of existing parks in the center will be extended towards north, once this area is free of the superfluous road and rail infrastructure. This area is dedicated to pedestrians.
Posljednju prostornu cjelinu čini pojas od putničkog terminala do Valelunge. Ova zona na sebe prima najveći intenzitet kolnog prometa neposredno nakon ulaza u grad. Predloženim rješenjem prometnog čvorišta na krajnjem sjeveru zone 3, pulska bi se zaobilaznica nastavila od istoka prema zapadu, šireći time gradski prostor ka sjevernoj obali pulskog zaljeva. Istovremeno, podno postojećeg nadvožnjaka omogućio bi se direktni pristup gradu sa sjevera, a vozila bi se preusmjeravala ka novoplaniranoj garaži. U ovakvom prometnom rješenju ulica uz obalu postaje dvotračna jednosmjerna prometnica prema gradu dok Trščanska ulica postaje dvotračna jednosmjerna ulica u suprotnom smjeru.
The last spacial sequence is the belt from the transport terminal to Valelunga. This area accepts the major intensity of car traffic directly after the city entrance. With the proposal of the traffic node on the extreme north of the area 3, the Pula's highway would continue towards west, expanding the city area towards the north side of the Pula's Bay. At the same, a direct access to the city from north would be allowed, passing under the existing bridge, while the cars would be redirected towards the new public garage. This proposal turns the seaside road into a one way street going towards the center, while the Trscansca Street becomes a one way street in the opposite way.
Posljednji je flaster istočne obale, tako, formiran kao serija nadstrešnica, terasa, trgova čija uloga je objediniti različite vrste transporta kao i omogućiti boravak i susret novih stanara zaleđa.
Nakon ovog tranzitnog flastera obala se nastavlja prema Valelungi gdje tramvaj prelazi potok i nekadašnju granicu između vojnog i civilnog dijela Pule. Na tom mjestu je uređen postojeći trg, a u skladišta koja okružuju trg se useljavaju sportski klubovi, sportsko ribolovna društva, kulturni sadržaji te novi kolonizatori krčeći put ka sjevernoj obali.
The last band-aid is located on the east shore, and designed as a sequence of marquees, terraces and squares that serve to unify all the types of transport as well as to foster gatherings and socializing.
Passing this transit band-aid, the seashore continues towards Valelunga, where the tram crosses a creek - the former division line between the military zone and the city area. A new square is formed on the site, while the existing surrounding warehouses host sport clubs, fisherman's clubs, cultural facilities and new colonizers, opening the path towards the north coast.
Projekt Transriva nagrađen je posebnim priznanjem na arhitektonsko-urbanističkom natječaju.
Project Transriva recived honorable mention on a architectural competition.