bool(false) bool(true) bool(false)

Kolektivna borba za materijalne resurse

Novi broj novina Otvoreni Muzil

Collective struggle for material resources

New issue of Open Muzil


15.08.2012.

U petak, 10.08., je iz tiska izašao novi šesti broj novina Otvoreni Muzil (vidi pdf na hrvatskom) u kojem se nalaze intervjui sa različitim inicijativama poput Srđ je naš, Stožer za obranu Petrokemije, Pravo na grad, Mreža solidarnosti, Inicijativa 3. maj 3. majcima te sa radnicima Kamenskog, Jadrankamena, ali i sa drugom Michaelom Hardtom. Engleska varijanta ovih novina predstavlja katalog hrvatskog paviljona na bijenalu arhitekture u Veneciji.
New sixth issue of Open Muzil newspaper came out of print on Friday, 10.08. It contains interviews with initiatives like Srđ is ours, Defence Committee of Petrokemija, Right to the City, Solidarity Network, Shipyard to the workers initiative, with workers of Kamensko and Jadrankamen but also with comrade Michael Hardt. English version of the same content (see pdf on english) is presented at the Croatian pavilion on Venice Biennale of architecture.

foto: Ana Mendez de Andes

...

photo: Ana Mendez de Andes

Uvod:

Šesti broj novina Otvoreni Muzil posvećen je kolektivnim borbama za materijalne resurse koje se trenutno odvijaju u različitim hrvatskim gradovima - Rijeci, Zagrebu, Splitu, Kutini, Pučišćima i Dubrovniku. Tema broja je rasprava o našoj zajedničkoj osnovi u vremenu kada su protesti oko nas sve glasniji, broj nezadovoljnih kapitalizmom rapidno raste, a prostori grada postaju poprištima sukoba gdje je zahtjev za neposrednom demokracijom stavljen u prvi plan. Otvaranjem takve rasprave u novinama inicijative za Muzil želimo proširiti platformu za različite inicijative i time povezati lokalne probleme u Puli sa što je moguće većim brojem srodnih situacija koje vlasti, bilo one državne ili lokalne, godinama proizvode.

Kao što je građanima Pule dobro poznato, u slučaju Katarine, Muzila, lučice Delfin, Lungomarea, kupališta Stoja i brojnih drugih lokacija u gradu vlast isključuje građane iz planiranja grada kako politički tako i ekonomski, budući da su jedine kategorije planiranja koje kapitalizam poznaje parcele, katastarske čestice, građevinske čestice, vlasnički listovi i, u konačnici - koncesije. Iako takva vladavina vlasništva isključuje građanina iz demokratskog procesa, ista ta vlast već deset godina nema dovoljno snage sama razviti napuštena područja grada. Ni ne čudi stoga da se za dugo očekivani natječaj Brijuni rivijere za dvije lokacije (Hidrobazu i Pinetu) nije javila niti jedna firma, a za područje Katarine i Monumenata javila se jedino firma Danka Končara. Ovi primjeri pokazuju koliko je opravdano zahtijevati drugačiji način političkog odlučivanja jer je posve očito da ovaj današnji ne koristi nikome osim samodostatnoj stranačkoj klasi.

Kakvu vrstu upravljanja želimo? Kakvu distribuciju vrijednosti zahtijevamo? Kako bi se naše društvo moglo razvijati kada bi se ti zahtjevi ispunili? Konačno, kakve su prostorne posljedice naših zahtjeva? Različiti odgovori na ta i druga pitanja mogu se iščitati u seriji intervjua s protagonistima sukoba te s profesorom Michaelom Hardtom, suautorom knjiga Imperij, Mnoštvo i Commonwealth.

Prikupljeni radovi za ovaj broj novina Otvoreni Muzil nastali su u sklopu priprema Pulske grupe za bijenale arhitekture u Veneciji gdje će u Arsenalu od 29. 8. do 29. 11. biti postavljen hrvatski paviljon pod nazivom Neposredna demokracija zahtijeva neposredan prostor.

eng: