praksa zadrugapula

ZAPISNIK: ZBOR GRAĐANA Građanska inicijativa Za Muzil "Volim Pulu"

Željko Marković predstavlja dnevni red koji se prihvaća.

(Kruže tablice za prikupljanje potpisa i podataka građana koji žele biti potpisani na primjedbe.)

Zbor građana saziva Građanska inicijativa Za Muzil "Volim Pulu"

Emil Jurcan predstavlja zapisnik sa sastanka koji se održao 25.10.2013.

Tema tog sastanka - što učiniti vezano za javno izlaganje 6.11., kada će urbanisti iz Urbisa predstaviti izmjene i dopune PPU-a i GUP-a Pule

Izmjena planova najvećim dijelom se tiče Muzila gdje se planira golf teren, turistički kapaciteti i popratni sadržaji za turistički resort

Planovima se stvara tehnička podloga za privatizaciju Muzila, što je suštinski cilj izmjene planova

Ljudi u sjeni odlučivati će hoće li se Muzil prodati ili dati u koncesiju

6.11. neće se moći raspravljati o privatizaciji - reći će da to nije tema rasprave, budući da urbanistički planovi ne govore o tome, već su tehničke naravi

Pitanje je kako argumentirati a da se ne raspravlja o privatizaciji

Na prošlom sastanku dogovoren fokus na golf i u zapisniku su argumenti protiv golfa na Muzilu.

Cilj ovog sastanka je također formirati radne grupe i delegirati odgovornosti onima koji se jave za radne grupe (tko će što raditi), a radne grupe će smišljati taktiku kako što obaviti.

Predstavljanje izmjena na Muzilu

Irka postavlja pitanje - je li prema zakonu uopće mijenjati GUP za područja koja se ne mogu vidjeti? Kako se uopće može organizirati javna rasprava o promjenama za Muzil, ako je on zatvoren?

Vlado Mandić - misli da je zakonski propisano da osim u plan javnost ima pravo uvida u prostor; obvezuje se ovo provjeriti u roku od 3 dana

Dušica Radojčić predstavlja izmjene.

Javna rasprava traje samo 15 dana, što je zakonski minimun za promjenu prostornih planova, a bilo bi logično da se organizira šira javna rasprava.

Na ovaj način zadovoljava se samo zakonska forma, a što kraća javna rasprava u interesu je vladajućih. Sve važne odluke unaprijed se donesu.

Jedna uloga promjena GUP-a i PPU-a je stvaranje pretpostavke za komercijalizaciju prostora od 160 ha. Ukupno Muzil ima 180 ha, ali 20 ha je pod MORH-om, tj. tamo je vojna luka.

Zapravo, ovo prostorno planiranje uopće i nije planiranje jer nije nastalo na temelju potreba grada, a građani nisu izjavili svoje potrebe.

Uski krug ljudi iz Brijuni rivijere želi na Muzilu monokulturu, tj. turizam.

Time se stvara zona eksluziviteta, tj. odrađuje se "socijalno čišćenje" jer će iz korištenja dobrog dijela planiranih sadržaja građani biti isključeni - plan je isključiti građane.

Ako je Muzil rezerviran za samo 1 investitora, građani će biti osuđeni na korištenje ostalih, manje atraktivnih dijelova grada, a najatraktivniji, strateški resurs grada bit će dan jednom investitoru.

Samo jedan investitor za Muzil proizlazi iz planova Brijuni rivijere. Mogućnost je da se Muzil, kao i Sv. Katarina i Monumenti daju na 50-godišnji zakup (za K-M je to Danko Končar)

Na javni natječaj Brijuni rivijere (BR) za 3 lokacije javio se samo 1 investitor, a to je dokaz da je BR nekvalitetan projekt.

Bivši ministar turizma (a prije direktor BR) koji je dao ostavku zbog korupcijske afere - Veljko Ostojić - ustanovio da je 1 od razlogazbog kojih se ne javljaju investitori problem dugogodišnjeg zakupa te da je jedna od mogućnosti da se cijeli ili dio Muzila da na prodaju.

S aspekta održivog razvoja, planovi za Muzil su ekološki neodrživi.

O BR se govori preko 10 godina, a niti jednom nije organizirana ni 1 javna rapsrava te se ljude nije pitalo odgovara li ono što je odlučio politički vrh potrebama stanovništva.

GUP se temelji na studiji 3LHD-a kojeg je Zelena Istra pitala zašto su u planove za Muzil uključili elemente poput golfa, a ne druge. Odgovorili su da su stvoreni na temelju odluka političkog vrha u Gradu Puli i Istarskoj županiji.

Golf čini 70 od 160 ha, što je 44% površine. Od 70 ha, 50 ha je uže područje golfa, koje nije prirodni krajolik, već se tamo vrše građevinski radovi, sadi se umjetna trava, a lokalna, divlja ne može rasti jer se koriste kemikalije za uništenje "korova".  Zato je iluzija da je golf nešto prirodno. Preostalih 20 ha je prirodni krajolik uklopljen u golf teren.

Građani neće moći šetati po golf terenu zbog sigurnosnih razloga (loptica u glavu), pa će golf igralište vjerojatno biti ograđeno.

Osim golfa, na Muzilu se planira 2500 novih smještajnih jedinica i hoteli po 400-500 kreveta. Usporedbe radi Histria (sada Park Plaza) ima cca 326 kreveta.

2008. je u Prostorni plan Istarske županije (PPIŽ) ucrtan golf na Muzilu, a planove nižeg reda moraju se ucrtati odredbe planova višeg reda. U tijeku su izmjene i dopune PPIŽ, budući da je županija izradila studiju nakon što se u PPIŽ ucrtalo 23 golf igrališta, od čega je 13 u zaštićenom obalnom pojasu, a dobar dio u zaštićenim područjima prirode. Neke će se lokacije za golf terene promijeniti izmjenama i dopunama PPIŽ, pa je ovo dobra prilika da se golf ukloni s Muzila.

Ira Maslovar, biolog po struci govori o studiji valorizacije krajolika na Muzilu koju je izradio Studio Kappo. Ona je osobno dvije godine bila na tom području i istraživala.

Prema Zakonu o zaštiti prirode (ZOZP) tamo su visokovrijedna staništa, a Direktiva EU... (nešto nedostaje)

Ovim prostornim planovima se prema njenom mišljenju krši Ustav i ZOZP jer nitko nije prije izrade planova došao pogledati i evidentirati staništa i zemljište na Muzilu.

Na Muzilu se nalazi pašnjak, tj. tip mediteranskog pašnjaka koji je danas rijedak na Mediteranu zbog izgradnje i sl., a koji je konzerviran zahvaljujući vojsci koja je tamo bila dugo prisutna.

Smjernice koje daje Studio Kappo nemaju znanstvenu vrijednost, a u njima se spominje samoodrživost. Na tom pašnjaku je povijesno postojala ispaša konja, a danas se na njegovom mjestu planira golf teren. Istodobno se na Muzilu planira držati konje koji se očito neće moći hraniti na golf terenu, već će se za njih morati kupovati hrana, dok će se golferi igrati na pašnjaku. Gdje je tu održivost?

Na Muzilu ima zaštićenih šišmiša, a tu su i jeleni, dok je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode postavilo kamere kako bi snimalo sredozemnu medvjedicu koja je također tamo zabilježena.

Emil ističe da su 2/3 Muzila rezervirane za turistički resort. Jedna od urbanističkih podvala je i ta da se turistički kapaciteti "uvaljuju" u neturističke namjene. Npr. prema planovima i legendama na Muzilu je ucrtana javna luka, a čitanjem Odredbi za provođenje/Sažetka za javnost saznajemo da nije riječ o komunalnoj luci, već luci za nautičare. Kroz paravan javne namjene predstavljaju se turistički sadržaji.

Također 20 ha golf terena se predstavlja kao javno zelenilo, što nije. U zoni mješovite namjene (trebala bi biti stambena i sl.) nalazi se 1000 turističkih postelja. Kao javni sadržaj predstavlja se i kongresni centar koji se lako može upotrebljavati za kongresni turizam. Jedan objekt označen kao K1 je vezan uz vino i ulje (to je zapravo trgovina).

Marković otvara raspravu vezano za prijedloge za srijedu, 6.11. te da se dogovorimo za način za predaju primjedbi, za što je rok 13.11.

 Njegov prijedlog da se u potpisu primjedbi nađe što više osobnih imena s ostalim podacima

Ira ističe da studija utjecaja na okoliš (uzima u obzir sve ekološke faktore i sva staništa) nije napravljena, a to nije isto što i valorizacija krajobraza, dok dio Muzila spada i u Naturu 2000, tj. ekološku mrežu. To je označeno točkasto na mapi Nature 2000.

Elvis govori o Zakonu o strateškim investicijama temeljem kojeg će se stvarati nacionalni urbanistički plan (NUP) koji će sigurno obuhvatiti i Muzil. O NUP-u će odlučivati Vlada, a budući da je zemljište na Muzilu u pretežito državnom vlasništvu to je također jedna opasnost na koju valja paziti.

Ivan Kraljević se brine za pitku vodu budući da je Pula sušno područje. Čuo je da golf teren ne popije vode za 50 000, već za 500 000 stanovnika, 2012. smo imali i redukciju vode, a najavljuje se da će se u budućnosti voditi ratovi za vodu. Predlaže da se kontaktira Srđ je naš jer smatra da oni već imaju podatke o vezi vode i golf terena. Poslao je upit Jagodi Munić za te podatke koje Dušica možda već ima.

Dušica tvrdi da u Dubrovniku temeljni problem oko Srđa nije bila voda, budući da tamo imaju rijeke.

Ira tvrdi da se danas pitanje vode za golf terene može tehnički riješiti, pa da se ne koristi pitka voda. U svojem programu za Muzil Studio 3LHD tvrdi da će golf teren povećati bioraznolikost, što je argument koji stoji samo ako se golf teren radi na devastiranom zemljištu (npr. na Kaštijunu). Ponavljaju i mantru da će tamo bit oaza prirodnog zelenila, što vrijeđa struku, ali kod građana prolazi.

Boris smatra da treba istražiti što se može učiniti pravno (može li se donošenje planova zaustaviti pravnim argumentom poput onog o tome da javnost nema uvid u prostor), a što javno-politički.

Pino predlaže da nađemo pravnike koji će nam pomoći oko pravnih pitanja i smatra da se u javnoj kampanji treba što manje fokusirati na golf jer ljudi od samog spomena golfa dobivaju ospice, a da se treba više fokusirati na priču o ekologiji, staništima i sl.

Marković smatra da treba upotrijebiti sve argumente, ali da ih treba balansirati, ovisno o tome kome se upućuju; i argument modela upravljanja, (ne)uključivanja javnosti u odlučivanje, sadržaja..

Kolenko se pita postoji li kritična masa da podrži inicijativu.

Gđa predlaže da se stvori Facebook grupa, a Nenad Popović  da se stvori online peticija.

Elvis misli da bi trebalo raditi kampanju na nacionalnom nivou, pa unutar EU, a zatim vratiti priču u lokalne okvire. Pulska javnost ne razumije bit jer se u medijima priča iskrivljava i razvodnjuje.

Šegon smatra da je premalo vremena da se priča širi do EU i da treba ovo blokirati odmah na lokalnom nivou. Smatra da na Forum treba dovesti 2-3 000 ljudi i sugerira da se aktiviramo po srednjim školama, ali da se ne ometa nastava, tj. da u svakom razredu treba nać jednu osobu koja će dijeliti letke jer su mladi oni čija se budućnost ovakvim planovima za Muzil krade. Također i prijatelje trebamo angažirati da dijele letke. Masovnost je ta koja može donijeti pobjedu.

Rudija se prijavljuje za grupu za sastavljanje primjedbi, a Jadranka Ostić i svi ostali na Markovićev prijedlog pristaju prikupljati potpise.

Irka smatra da prema javnosti ne treba ići s golfom u prvom planu jer i Srđ je "pao", a za nju je najjači argument da je Muzil jedini prostor za širenje grada.

Boris smatra da je javnost nasjela na spin o zapošljavanju i otvaranju novih radnih mjesta i da treba dekonstruirati taj mit. Obvezuje se napisati o tome pola kartice kroz dva dana.

Miro smatra da treba u javnosti isticati što bi građani htjeli na muzilu, tj. govoriti "što da", a ne "što ne", tj. da treba ponuditi rješenje za Muzil.

Vlado Mandić je za "ciglu", tj. masovni prosvjed da se krene s Portarate... da se poruči generalno "NE" vlasti koja želi privatizirati Muzil. S druge strane, ako postoji negdje odredba da se javnosti mora osigurati i uvid u prostor, tj. proceduralno-legalni propust, da se ide prema Ministarstvu uprave. Misli da se treba vikati: Kradu nama i budućim generacijama prostor za razvoj + Treba zaustaviti projekt i konzervirati Muzil + da je Muzil 1/5 Pule.

Marković predlaže da se "krene" na Gradsku vijećnicu, tj. prosvjed 6.11. Svi su spremni na to.

Boris smatra da je neurolingvistički loš pristup bit reaktivan, a ne proaktivan jer "Ne" ne funkcionira za mobilzaciju masa.

Emil kaže da će se ipred gradske palače izreći suština stvari (Muzil integrirati u grad; zapošljavanje u okviru BR itd.), a na javnom izlaganju se mogu postavljati tehnička pitanja. Npr. zašto se nautički vezovi postavljaju u javnu marinu itd.

Vlado Mandić misli da je najmudriji potez inzistirati da nije proveden javni natječaj za odabir najbolje ponude za ideju o tome što graditi na Muzilu.

Irka predlaže da se od ponedjeljka, od 10-14 h postavi štand na tržnicu i da se tako informiraju i animiraju građani kako bi se uključili, ako ne 6.11., onda 13.11.

Grbac se prijavljuje u radnu grupu "cigla" i da treba raditi atraktivne i efektne stvari da ne bi na kraju 10 ljudi držalo transparent pred Vijećnicom.

Kolenko kaže da može animirati ronioce i ribare jer da se šire informacije o devastaciji podmorja na Katarini i Monumentima.

Jozo Brkljača predlaže da se šalju sms-ovi kako bi se okupili ljudi na prosvjedu.

Rezime radnih grupa:

1. radna grupa za pripremu za izlaganje na javnoj raspravi, tj. na izlaganju 6.11. + pisanje primjedbi nakon izlaganja (stručni argumenti, pisanje teksta koji će se koristiti u raznim oblicima)

2. radna grupa za odnose s javnošću (sms, Facebook, letci)

3. radna grupa za izjave za medije

4. radna grupa "cigla"

Noel smatra da je jako važno, osimn ozbiljne priče da se potaknu emocije građana oko Muzila. Predlaže povezivanje, tj. brak grada Pule s Muzilom, uz izradu torte, sardele i sl. Priča o braku - "U ime Muzila"

Ira se obvezuje na maketu Muzila označiti neke od vrsta koje tamo obitavaju + izložiti fotografije u Zadruzi

Emil, Ira, Boris i Rudija su u 1. radnoj grupi.

Vlado Mandić smatra da bi svakodnevno trebali biti aktivni.

Zapisnik sastavila Dunja Mickov